Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu u Republici Srpskoj stupio je na snagu 19. oktobra 2021. godine. Donošenjem navedenog zakona učinjen je značajan iskorak u zaštiti od uznemiravanja lica koja učestvuju u procesu rada. Uređivanje postupka za ostvarivanje prava na zaštitu od uznemiravanja na radu i drugih pitanja od značaja za ovu materiju, treba smatrati komplementarnim uz postojeće mehanizme, kako bi se obezbijedila bolja zaštita prava radnika na radu i u vezi s radom.
Međutim, pored pozitivnih strana Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu, ovaj zakon ima i određene nedostatke. Pomenuti nedostaci ogledaju se u činjenici što je pravo na pokretanje tužbe za zaštitu od uznemiravanja na radu ili podnošenje prijedloga za mirno rješavanje spora kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova uslovljeno prethodnim obraćanjem radnika poslodavcu zahtjevom za zaštitu od uznemiravanja, osim u slučajevima predviđenim članom 18. stav 3. navedenog zakona. Prethodno obraćanje poslodavcu zahtjevom je procesna pretpostavka za podnošenje prijedloga za mirno rješavanje kod Agencije i podizanje tužbe sudu. Takvo zakonsko rješenje vjerovatno će u budućnosti biti predmet preispitavanja ustavnosti navedene odredbe sa Ustavom Republike Srpske, s obzirom na to da je njime propisano da se prava i slobode zajamčeni Ustavom ne mogu se oduzeti ni ograničiti i da se bezbjeđuje se sudska zaštita sloboda i prava zajamčenih ustavom. Prethodno obraćanje poslodavcu zahtjevom nije trebalo propisati kao procesnu pretpostavku za podnošenje prijedloga za mirno rješavanje kod Agencije i podizanje tužbe sudu, već isključivo kao diskreciono pravo radnika.
Takođe, rokovi i karakteristike postupka povodom zaštite od uznemiravanja na radu imaju karakter radnog spora i razlikuju se od postupka koji predviđa Zakon o zabrani diskriminacije BiH.
Posebno treba skrenuti pažnju na odredbu člana 9. stav 1. Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu čiji bi efekat mogao biti obeshrabrenje radnika da pokrenu sudski postupak za zaštitu od uznemiravanja na radu, s obzirom na to da je zakon propisuje radnju zloupotrebe prava na zaštitu od uznemiravanja na radu u slučaju kada radnik koji je znao ili morao znati da ne postoje razlozi za pokretanje sudskog postupka, pokrene ovaj postupak sa ciljem da za sebe ili drugog pribavi korist ili da drugome nanese štetu. Za navedenu zloupotrebu prava od strane radnika, kao i za radnika koji vrši uznemiravanje na radu propisana je odgovornost za povredu radne obaveze, iako Zakon o radu ne propisuje zloupotrebu prava na zaštitu od uznemiravanja kao težu povredu radne obaveze.
Zakonom o zaštiti od uznemiravanja na radu propisano je da će se na pitanja koja nisu uređena navedenim zakonom, između ostalog, primjenjivati i propisi kojima se uređuje oblast diskriminacije. Međutim, zakon ni u jednom dijelu ne dovodi u vezu definicije, postupke i mehanizme koje predviđa ovaj zakon sa Zakonom o zabrani diskriminacije BiH. S obzirom na to da je članom 24. Zakona o zabrani diskriminacije BiH propisano da će se u slučaju neusaglašenosti drugih zakona s ovim zakonom u postupcima po ovom zakonu primjenjivati Zakon o zabrani diskriminacije BIH, postavlja se pitanje do koje mjere je to postignuto Zakonom o zaštiti od uznemiravanja na radu.
Navedeno pitanje nameće se sasvim opradano, jer je različitim zakonima na različit način uređeno isto pitanje, posebno u slučaju u kome bi odredbe Zakona o zabrani diskriminacije BiH bile povoljnije za žrtvu, što prevashodno može doprinijeti stvaranju osjećaja pravne nesigurnosti i neodlučnosti žrtve uznemiravanja na radu, na koji od zakona da se pozove, odnosno koji od postupaka da primjeni u cilju zaštite povrijeđenih prava.
Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu je poseban propis koji je donijet u cilju zaštite zdravlja radnika i prevencije nastanka uznemiravanja na radu. Da li će i na koji način primjena navedenog zakona ispuniti cilj i duh pomenutog zakona, najbolji odgovor daće vrijeme i praktična primjena Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu.
Ukratko o nekim pitanjima, vezanim za „novi“ Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu, možete pogledati u emisiji „Dobro jutro Hercegovino“ Herceg televizije, od 5. novembra 2021. godine, u kojoj je gostovala prof. dr Aleksandra Vuković – Predsjednica Udruženja „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava“, klikom na sljedeći link: https://www.youtube.com/watch?v=enMBFtT2Jbw&t=1117s
