Povodom uspješno završenog projekta „Sprečavanje i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja nad djevojčicama u njihovom okruženju“, u Trebinju je 29. juna 2020. godine održana završna konferencija za medije, kojoj je prethodio „okrugli sto“ o ovoj temi,  na kojem su prisustvovali predstavnici osnovnih škola sa područja Istočne Hercegovine, koje su učestvovale u ovom projektu, predstavnici Policijske uprave Trebinje, Doma zdravlja, Centra za socijalni rad i Okružnog javnog tužilaštva.

Projekat je podržan i finansiran iz sredstava FIGAP II programa i Gender centra – Centra za jednakost i ravnopravnost polova Vlade Republike Srpske, a provelo ga je Udruženje „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava“  iz Trebinja u saradnji sa partnerskom organizacijom Udruženje građana „Nada“ Trebinje. Projekat je proveden u devet osnovnih škola na području Istočne Hercegovine. Donator ovog projekta je Gender centar Republike Srpske u okviru FIGAP II programa, kojeg podržava Kraljevina Švedska, koju predstavlja Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini, putem razvojne agencije SIDA.

Osnovni cilj ovog projekta bio je jačanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti, edukacijom o sve naglašenijoj štetnosti i posljedicama rodno zasnovanog nasilja i opasnostima modernog doba (internet, vršnjačko nasilje). O rezultatima istraživanja i publikaciji „Sprečavanje i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja nad djevojčicama u njihovom okruženju“ govorila je predsjednica Udruženja prof. dr Aleksandra Vuković, a  na završnoj konferenciji čuli su se zanimljivi stavovi njenih učesnika, koji će činiti dio zaključnih stavova završnog dokumenta ovog projekta.

Udruženje je tokom realizacije projekta izvršilo istraživanje u kojem je učestvovalo 440 učenika devetih razreda osnovnih škola sa područja Istočne Hercegovine. Rezultati  istraživanja  saopšteni  su na okruglom stolu i konferenciji za medije, na kojoj je promovisana i publikacija proistekla iz navedenog projekta, kao i zaključni stavovi i preporuke o daljim aktivnostima suzbijanja negativnih pojava rodno zasnovanog nasilja, kako bi se iniciralo donošenje pravnih i programskih akata u čijem fokusu će biti mjere i aktivnosti na prevenciji rodno zasnovanog i vršnjačkog nasilja među mladima, sa ciljem da se obezbijedi sigurno i podsticajno okruženje za rast i razvoj djece i mladih.

Istraživanjem i analizom odgovora dobijenih od strane 440 ispitanika, učenika i učenica devetih razreda osnovnih škola na području grada Trebinja i opština Bileće, Berkovića, Nevesinja i Ljubinja, utvrđeni su sadržaj percepcije i nivo upoznatosti ispitanika o rodno zasnovanom i vršnjačkom nasilju, njihovi stavovi o pitanjima rodne ravnopravnosti i izloženosti rodno zasnovanom i vršnjačkom nasilju, kao i to da li mladi imaju potrebu  i želju da se o ovoj oblasti više informišu.

Rezultati ukazuju na to da se najveći procenat ispitanika i to 81% njih izjasnilo da im je poznat pojam ravnopravnosti polova. Utvrđeno je da 69% ispitanika zna tačan odgovor o tome šta se podrazumijeva pod ravnopravnošću polova, iz čega prizilazi da skoro jedna trećina ispitanika i to 31% njih ne zna što se podrazumijeva pod značenjem navedenog pojma. Samo 43% ispitanika (najvećim dijelom djevojčica 23%) izjasnilo se da su djevojčice i dječaci u potpunosti ravnopravni u društvu. Ipak, većina ispitanika i to njih 54%, smatra da djevojčice i dječaci nisu ravnopropravni, od čega se 30% ispitanika izjasnilo da su ravnopravni samo formalno, a 24% da nisu ravnopravni uopšte. Dakle, skoro dvije trećine ispitanika smatra da ne postoji ravnopravnost između pripadnika muškog i pripadnica ženskog pola, što potvrđuje stvarno stanje u odnosima ravnopravnosti u društvu.

Iako najveći broj ispitanika nikada nije bio predmet uvredljivog i neprihvatljivog ponašanja od strane pripadnika drugog pola, činjenica je da je jedna trećina ispitanika ili 33% njih, jednom ili više puta bila žrtva uvredljivog i neprihvatljivog ponašanja od strane pripadnika drugog pola. Od navedenog procenta 21% ispitanika bilo je izloženo verbalnom zlostavljanju, neprimjerenim šalama na račun izgleda, oblačenja i sposobnosti,  7% fizičkom zlostavljanju i 3% prijetnjama. Iz navedenog se zaključuje da se verbalno zlostavljanje ističe kao najčešći oblik rodno zasnovanog nasilja među adolescentima.

Veoma je značajno da bi se u slučaju bilo kojeg oblika nasilja, uključujući i rodno zasnovano nasilje, 80% ispitanika obratilo za pomoć roditeljima ili članovima porodice (57%), odnosno  školskom pedagogu, psihologu ili razrednom starješini (23%). To ukazuje na veći procenat osvještenosti djevojčica i dječaka da nasilje ne treba trpjeti, odnosno da se u slučaju nasilja trebaju obratititi za pomoć. Međutim, nije zanemarljiv podatak da svaki peti ispitanik ne bi potražio pomoć bez objašnjenja, i manjim dijelom iz straha od povratne reakcije, jer upravo ovom procentu ispitanika prijeti opasnost da trajno preuzmu na sebe ulogu žrtve, kao i da vremenom obole od različitih oblika psihosomatskih oboljenja.

Istraživanje je potvrdilo da je vršnjačko i rodno zasnovano nasilje prisutno među adolescentima, jer oni poznaju djevojčice i dječake koji su bili ili su i sada žrtve rodno zasnovanog i vršnjačkog nasilja, što je potvrdilo 37% ispitanika, pri čemu je 24% ispitanika bilo svjedok rodno zasnovanog ili vršnjačkog nasilja.

Najveći broj ispitanika smatra da bi o sprečavanju i suzbijanju različitih oblika nasilja i zaštite od nasilja trebalo vršiti dodatnu edukaciju u nastavi, što smatra 35% ispitanika. Njih  29% smatra da je dodatno obrazovanje potrebno vršiti putem edukativnih radionica ili drugih oblika vannastavnog rada. Izuzetno je značajan stav, koji je potvrđen od strane 64% mladih imaju stav i mišljenje da im je potrebno dodatno prosvjećivanje o temama rodne ravnopravnosti i rodno zasnovanog nasilja.

Međutim, zabrinjava to da većina ispitanika nije upoznata sa njihovim dužnostima, odnosno ponašanjem i radnjama koje predstavljaju težu povredu dužnosti učenika. O tome da je nedoličan odnos ili nasilje učenika jednih prema drugima utvrđeno kao teža povreda dužnosti učenika zna svega 35% ispitanika.

Rezultati istraživanja snažno ukazuju na to da se dosljedno i odgovorno mora provoditi  normativni okvir rodne ravnopravnosti, što predstavlja izazov i obavezu svih nadležnih i odgovornih organa, institucija, ustanova i organizacija,  uključujući školu i porodicu. Zbog toga je, i prije i poslije usvajanja normativnog okvira, kako u drugim oblastima tako i u sferi rodne ravnopravnosti, neophodno obrazovanje i kontinuiran rad na podizanju svjesti o ljudskim  pravima, posebno ženske populacije. U vaspitno-obrazovnom sistemu, formalnom i neformalnom, jedan od glavnih ciljeva morao bi biti kontinuirano učenje djevojčica i dječaka o potrebi međusobnog uvažavanja, poštovanja, prihvatanja principa ravnopravnosti i jednakosti. To podrazumijeva prethodnu upoznatost djevojčica i dječaka sa pojmovima i normativnim regulisanjem ravnopravnosti i jednakosti polova, kako bi već i prije sticanja punoljetstva bili potpuno rodno osvješteni.

Nakon saopštenja i diskusije o rezultatima istraživanja, učesnici konferencije upoznali su se i sa publikacijom proisteklom iz istoimenog projekta. Navedena publikacija predstavlja okvir za mjere i aktivnosti na prepoznavanju i sprečavanju rodno zasnovanog nasilja, nasilja u porodici, vršnjačkog nasilja u školi i socijalnom okruženju djevojčica i dječaka i, između ostalog, sadrži nekoliko cjelina koje pružaju infomacije o tome šta predstavljaju nasilje, rodno zasnovano nasilje, nasilje u porodici, kao i vršnjačko nasilje, koje su njegove vrste, te daje mogućnost lakšem razumijevanju ovih negativnih pojava i načina njihovog sprečavanja i suzbijanja. U publikaciji su sadržani i načini i instrumenti mijenjanja i prevazilaženja predrasuda i stereotipa u vezi sa rodno zasnovanim nasiljem, a samim tim i načini unapređivanja kulture života i obrazaca ponašanja djece i odraslih. Publikacija je namijenjena učenicama i učenicima, nastavnom i vannastavnom osoblju, roditeljima, kao i široj stručnoj javnosti i društvenoj  zajednici sa ciljem da se svi nadležni i odgovorni subjekti angažuju na sprovođenju mjera prevencije, sprečavanja i suzbijanja pojave rodno zasnovanog i vršnjačkog nasilja i time spriječi nasilje nad i među školskom djecom. Ona takođe pruža osnove za nove ideje i mjere i aktivnosti za njegovanje kulture nenasilja i promovisanje atmosfere sigurnog okruženja za svako dijete.

Na kraju završne konferencije svi njeni učesnici složili su se da je potrebno postići dodatnu senzibilizaciju o svim oblicima rodno zasnovanog nasilja nad ženama i djevojčicama, sa naglaskom na nasilje u porodici i seksualno nasilje, te unaprijediti kvalitet rada stručnog osoblja subekata zaštite, državnih organa, ustanova, institucija i civilnog sektora, u čijoj nadležnosti je zaštita i pružanje pomoći žrtava nasilja.

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Prikaži dugmad
Sakrij dugmad