Povodom završenog projekta  „Živi zdravu mladost – reci ne porocima i nasilju“, koji je odobrilo i finasiralo Ministarstvo porodice omladine i sporta Republike Srpske, a provelo Udruženje „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava“ iz Trebinja, potvrđeno je da zaštita fizičkog i mentalnog zdravlja mladih imaju centralno mjesto u zdravom razvoju svakog adolescenta, i da je priprema mladih za sigurniji prelazak u odraslo doba, posebno u današnjim uslovima, jedan od najvećih  izazova.

Rezultati istraživanja, provedenog tokom januara i februara 2020. godine za potrebe ovog projekta, u kome su učestvovali svi učenici devetih razreda osnovnih škola na području Grada Trebinja, potvrđuju da, još uvijek, suzbijanju poroka i vršnjačkog nasilja među mladima nije posvećena dovoljna pažnja, da ne postoji sinhronizovanost i odlučnost odgovornih subjekata u društvu da se stanje o porocima i vršnjačkom nasilju među mladima mijenja u pravcu suzbijanja ovih negativnih pojava. Cilj istraživanja o porocima i nasilju bio je da se u stvarnosti  potvrde ili opovrgnu premise vezane za potrebu dodatne edukacije mladih kada su u pitanju znanja, stavovi i eventualne razlike u percepciji i upoznatosti učenika o aktivnostima na zaštiti od poroka i nasilja mladih.

Istraživanje je, prvenstveno pokazalo da djelovanje u ovoj oblasti mora predstavljati neizostavan i veoma značajan dio sadržaja šireg djelovanja porodice, škole, zdravstvenih, socijalnih i drugih relevantnih ustanova i institucija, što je novi i drugačiji pristup podizanju svijesti i saznanja mladih o rizičnim oblicima ponašanja i njihovim krajnjim i nerijetko tragičnim posljedicama. Istraživanje u okviru ovog projekta potvrdilo je da ¼ ispitanika nikad nije razgovarala o štetnosti droge u krugu porodice, dok se 45% ispitanika izjasnilo da o tome ponekad razgovaraju u krugu porodice. Takođe, ⅓ ispitanika smatra da im tokom devetogodišnjeg školovanja nije pružen dovoljan nivo znanja o pojavama kao što su narkomanija, alkoholizam, pušenje i vršnjačko nasilje, što ukazuje na to da se u cilju prevencije ovih negativnih pojava i njihovom suzbijanju mora posvetiti veća pažnja, prvenstveno u porodici i školi, kao primarnim institucijama vaspitanja i socijalizacije svakog mladog pojedinca i člana šire društvene zajednice.

U pogledu sklonosti porocima istraživanjem je utvrđeno da najveći broj ispitanika, čak 43% njih, koristi alkohol, od čega 38% alkoholna pića koristi ponekad, a 5% redovno. Istraživanjem je utvrđeno  da  15% ispitanika koristi cigarete, pri čemu  polovina od navedenog procenta cigarete koristi redovno, a druga polovina ponekad. U  pogledu korištenja droga istraživanje je pokazalo da je 7% ispitanika već probalo drogu, od čega se 4% njih iyjasnilo da koristi drogu i koristiće je i dalje. Zanimljivo je istaći da se na pitanje da li mogu doći u kontakt sa licima koja im mogu ponuditi drogu 23% ispitanika  izjasnilo da mogu, 17% ispitanika se izjasnilo da ne želi da odgovori na  to pitanje, a 59% se izjasnilo da ne mogu doći u kontakt sa takvim licima.

U pogledu vršnjačkog nasilja 28% ispitanika se izjasnilo da je doživjelo neki od oblika vršnjačkog nasilja, pri čemu je verbalno nasilje istaknuto kao najčešći oblik vršnjačkog nasilja, dok 72% ispitanika nikad nisu bili izloženi vršnjačkom nasilju. U slučaju da se nađu u ulozi žrtve 52% ispitanika za pomoć bi se obratili roditeljima, 29% školskom pedagogu, psihologu ili razrednom strarješini, a 16% njih ne bi se nikome obratili za pomoć. Zabrinjavajuće je da je 45% ispitanika, jednom ili više puta bilo svjedok vršnjačkog nasilja. Ispitanici su potvrdili da je u cilju suzbijanja i zaštite od vršnjačkog nasilja potrebno vršiti edukaciju, što smatra 63% njih, dok 37% smatra da su dovoljno informisani o ovoj oblasti.

Takođe, istraživanjem je utvrđeno da samo 25% ispitanika znaju da su upotreba ili podsticanje učenika na upotrebu duvana, alkohola ili narkotičkog sredstva, kao i nedoličan odnos ili nasilje učenika jednih prema drugima utvrđeni kao teža povreda dužnosti učenika, što ukazuje na nedovoljno poznavanje propisa o njihovim pravima i obavezama.

Od posebne važnosti je da se mladi osposobe da se suprotstave negativnom vršnjačkom pritisku i ohrabre da samostalno odlučuju koje vrijednosti će prihvatiti u skladu sa svojim ličnim opredjeljenjima, posebno kada su u pitanju rizični oblici ponašanja.

S obzirom na značaj i potrebu jačanja mjesta i uloge lokalne zajednice, što je u ovom istraživanju i ukazano, senzibilniji odnos, humanizacija i veća briga u uslovima života i standarda, ograničavajući faktor postaje i porodica, čija uloga je  derogirana brojnim obilježjima kojima rezultiraju njena stanja – nezaposlenost ili prezaposlenost, socijalna nesigurnost, u velikom broju slučajeva neinformisanost, pri čemu su često ova pitanja „nepotrebna tema” u krugu porodice, jer se to uvijek dešava „nekom drugom“ ili „negdje drugdje“.

Porast broja mladih sa različitim oblicima rizičnog ponašanja u sferi bolesti zavisnosti zahtijeva brže i bolje snalaženje u ranom otkrivanju i suzbijanju rizičnih faktora, adekvatnom pristupu i prevenciji kroz savremene kontinuirane metode zdravstvenog obrazovanja, te promociju načina suprotstavljanja vršnjačkom pritisku, koji je često i prelomni faktor za prihvatanje navedenih oblika ponašanja, kroz različite vidove zdravstvenog i socijalnog prosvjećivanja.

Analizom rezultata istraživanja u okviru ovog projekta, Projektni tim smatra da bi u implementaciji navedenih zaključnih stavova od izuzetne koristi bile i sljedeće mjere i aktivnosti, koje bi pokrenulo Ministarstvo porodice omladine i sporta Republike Srpske, i to:

  1. Da se nastavi istraživanje u okviru započetog projekta, sa užom oblasti koja bi se odnosila na prevenciju i suzbijanje negativnih vršnjačkih uticaja i rizičnih ponašanja mladih u sferi bolesti zavisnosti i vršnjačkog nasilja;
  2. Da se pokrenu aktivnosti na odabiru i profilisanju oblika edukacije za uspješno suzbijanje ovih negativnih pojava, pri čemu je prijedlog Udruženja da se pokrene i realizuje inicijativa za snimanje dokumentarnog filma o narkomaniji i alkoholizmu, i filma o vršnjačkom nasilju, koji bi predstavljali obavezan vid nastavnog plana i programa, a prikazivali bi se na časovima odjeljenske zajednice, uz moguće, ili pak, poželjno prisustvo roditelja. Prikazivanjem navedenih filmova, osmišljenih i pralogođenih uzrastu adolescenata, na efikasan i inovativan način uticalo bi se na svijest mladih ljudi o krajnjim posljedicama korištenja droga i alkohola, sa jedne i vršnjačkog nasilja, sa druge strane, pri tome, stvarajući kod njih opravdan strah od navedenih pojava, jer bi ih gledanje ovakvih filmova u velikoj mjeri odvratilo od ulaska u svijet poroka iz razloga što bi oni bili osvješteni o krajnjim ishodima i posljedicama navedenih pojava;
  3. Da se putem resornog ministarstva i Saveza opština i gradova Republike Srpske u svim jedinicama lokalne samouprave Republike Srpske formiraju forumi, savjeti ili druga tijela sa zadatkom očuvanja stabilnog sistema vrijednosti, moralnosti i zaštite od bolesti zavisnosti mladih i to proaktivnim, a ne formalnim djelovanjem;
  4. Da se pokrene akcija da se u ustanovama primarnog nivoa zdravstvene zaštite pri Centrima za zaštitu mentalnog zdravlja (u ustanovama koje ih imaju) otvore posebna savjetovališta za prevenciju i zaštitu od bolesti zavisnosti;
  5. Da se inicira uvođenje stalnih emisija na javnom radio televizijskom servisu i u štampanim medijima o temi zaštite mladih od bolesti zavisnosti, suzbijanja uzroka vršnjačkog nasilja i krajnjih posljedica do kojih dovodi ovaj vid nasilja;
  6. Da se pokrenu inicijative za donošenje akata u čijem fokusu će biti mjere i aktivnosti na prevenciji pojava bolesti zavisnosti i vršnjačkog nasilja, s obzirom na to da se neki od važećih akata samo u nazivu, a ne i u sadržaju, bave prevencijom, kako bismo, kao društvo, obezbijedili sigurno i podsticajno okruženje za rast i razvoj djece i mladih.

Prof. dr Aleksandra M. Vuković – Predsjednica Udruženja

                                                                                                                                                      

                 

                                                           

                                                               

 

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Prikaži dugmad
Sakrij dugmad