Predstavnice Udruženja „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava” prisustvovale su 13.12.2023. godine  sastanku koji je organizovala Agencija UN Women u saradnji sa Gradom Trebinjem, na kome su, pored predstavnika organizatora, prisustvovali i predstavnici Ministarstva porodice omladine i sporta Vlade Republike Srpske, nevladinih organizacija, kao i međunarodnih institucija. Tema sastanka odnosila se na potrebe i mogućnosti pristupa zajednice u obezbjeđivanju zaštite žrtvama rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici. Sastanak je bio prilika da se sagledaju ranije prepoznate potrebe, razgovara o mogućnostima pristupa zajednice da obezbijedi zaštitu preživjelima rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici, da se razmjene znanja i iskustva sa organizacijama civilnog društva koje pružaju usluge preživjelima, ali i da se razgovara o inicijativi za izgradnju sigurne kuće u Trebinju, uz procjenu postojećih i potrebnih kapaciteta, u poređenju sa načinima rada drugih sigurnih kuća. Na sastanku je potvrđena inicijativa za otvaranje sigurne kuće u Trebinju, čije je postojanje neophodno s obzirom na to da je najbliža sigurna kuća u Banjoj Luci, što je, posebno zbog udaljenosti čini nedostupnom za više od 95% žena iz istočne Hercegovine.

Tom prilikom, predsjednica Udruženja „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava”, prof. dr Aleksandra Vuković, istakla je da brojni razlozi idu u prilog inicijativi za otvaranje sigurne kuće u Istočnoj Hercegovini. Kao moguće i veoma prihvatljivo rješenje ona je istakla mogućnost osnivanja sigurnih kuća  i od strane lokalnih samouprava, odnosno gradova i opština, koje prema Zakonu o lokalnoj samoupravi imaju status pravnog lica, usljed čega ne postoje zakonske smetnje za realizaciju navedene ideje. Osnivanjem sigurnih kuća, pa i manjeg kapaciteta, koji se, prema podzakonskim aktima kreće u rasponu od 8 do 30 mjesta, ublažio bi se jaz i raskorak između normativnog i stvarnog, jer Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, u pogledu pružanja zaštite žrtava nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja putem sigurne kuće, kao mjere podrške, nije u tom pogledu primjenljiv na čitavoj teritoriji Republike Srpske.

 

Na kraju, i ovom prilikom je istanuto da Istanbulska konvencija, Rezolucija 1325 i drugi međunarodni sporazumi, koje je ratifikovala Bosna i Hercegovina, naglašavaju potrebu otvaranja dovoljnog broja sigurnih kuća za žrtve nasilja u porodici i rodno zasnovanog nasilja.

 

 

 

Postavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Prikaži dugmad
Sakrij dugmad