Udruženje „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava“ provodeći projekat „Sačuvajmo životnu sredinu pravilnim upravljanjem farmaceutskim otpadom“, na osnovu istraživanja, analize zakonskog i podzakonskog regulisanja i empirijskih iskustava, utvrdilo je da farmaceutski otpad još uvijek u Bosni i Hercegovini njenim entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji BiH i Brčko distriktu nema odgovarajuću normativnu uređenost, posebno propisa kojima se uređuje upravljanje, prikupljanje i postupanje sa farmaceutskim otpadom iz domaćinstava.
Stoga, neophodna je izgradnja profesionalnih kapaciteta, stabilnih izvora sredstava i odgovarajućih fondova i drugih instrumenata i aktivnosti od strane proizvođača lijekova i sanitetskog materijala, zdravstvenih i farmaceutskih ustanova, građana i pacijenata i domaćinstava, odnosno stanovništva uopšte, što bi predstavljalo organizovan i efikasan sistem prikupljanja, sortiranja, upravljanja i uništavanja farmaceutskog otpada.
Radi uspostavljanja kontrolisanog puta od nastanka do adekvatnog uništavanja farmaceutskog otpada, te što bezbjednijeg skladištenja takve vrste otpada, kako bi što manja količina dospjela do komunalnog otpada, postoji potreba za donošenjem zakonskih i podzakonskih propisa koji regulišu upravljanje, prikupljanje i postupanje sa farmaceutskim otpadom iz domaćinstava, kao osnovnim izvorom nekontrolisanog zagađivanja svih resursa života, vazduha, vode, zemljišta, prirodnih bogatstava, odnosno flore, faune i ljudi.
Potreban je sistem edukacije, promocije i informisanja građana, posebno pacijenata da koriste lijekove na način i u skladu sa dužinom trajanja liječenja, koje je propisao nadležni doktor medicine, jer se na taj način omogućava odgovarajuće liječenje uz postizanje očekivanog ishoda liječenja, bez nakupljanja neupotrebljenih lijekova i lijekova isteklog roka u domaćinstvima.
Otpad je rezultat ljudskih aktivnosti, zbog čega bi svaki stanovnik Bosne i Hercegovine i njenih entiteta trebao razumjeti pitanja upravljanja otpadom, razvijati znanja i vještine i mijenjati negativne obrasce ponašanja. Ekološka svijest dio je opštedruštvene svijesti i dinamična je kategorija koja je uslovljena stepenom razvoja društva. Pravilno upravljanje otpadom podrazumijeva usklađenost državne i lokalne uprave, stručnjaka, poslovne zajednice, nevladinog sektora i građana, odnosno javnosti. Kako bi ovaj proces bio uspješan potrebno je da se stanovništvo više edukuje o značaju i načinima zaštite životne sredine. S tim u vezi, stvaranje osjećaja odgovornosti za pravilno odlaganje otpada uključuje prepoznavanje problema odlaganja otpada kao sopstvenog problema, preuzimanje pravnih mjera, informisanje javnosti, te promovisanje značaja očuvanja životne sredine. Kao posebna mjera postizanja cilja prevencije nastanka otpada je edukacija javnosti, prevashodno građana i upravnih struktura o smanjivanju količine otpada.
Cijeneći ulogu organa i institucija, prvenstveno zdravstvenih i farmaceutskih ustanova, obrazovnih, informativnih i nevladinih sektora, projekat je već do sada potvrdio da su neophodne najšire edukativne kampanje, jasne informacije i praktična uputstva o tipovima otpada, njegovim upravljanjem i negativnim uticajem na zdravlje stanovništva, što u cjelini mora biti istovremeno sinhronizovano djelovanje kroz ostvarivanje prava i dužnosti u zaštiti životne sredine i kontinuirane politike i dokumenata koje će doprinijeti razvijanju svijesti, znanja i odgovornog ponašanja, što je zahtjev naše domaće nego i međunarodne normative i kulture življenja.
U tom smislu naše Udruženje, kao rezultat istraživanja u okviru ovog projekta, ponudilo je rješenja i modele normativnog regulisanja i praktičnog djelovanja da bismo sačuvali životnu sredinu i upravljali svim vidovima njenog degradiranja.
U okviru ovog projekta organizovana je i javna debata, kojoj su prisustvali predstavnici zdravstvenih ustanova Grada Trebinje, prije svega Doma zdravlja i Bolnice, apoteka i predstavnika nevladinog sektora. Na javnoj debati potvrđeno je da je jedan od problema u našoj zemlji zbrinjavanje farmaceutskog otpada u domaćinstvima, prije svega lijekova sa isteklim rokom upotrebe.
S tim u vezi, posebno je stavljen naglasak na nedostatak normativnih rješenja, jer zakonima o medicinskom otpadu i pravilnicima o upravljanju medicinskim otpadom na nivou Bosne i Hercegovine i njenih entiteta, Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, nisu propisane odredbe prema kojoj bi postajala obaveza preuzimanja neupotrebljivih lijekova od građana, na način na koji je to regulisano u zemljama u okruženju.
Na javnoj debati, održanoj u povodu ovog projekta, prof. dr Aleksandra Vuković – Predsjednica Udruženja, predstavila je prijedlog Pravilnika o upravljanju farmaceutskim otpadom, kao i rezultate istraživanja provedenog za potrebe navedenog projekta. Rezultati istraživanja pokazatelj su u kojoj mjeri su ispitanici upoznati sa njihovim pravima i dužnostima u vezi sa zdravom životnom sredinom, kakve su njihove navike i stavovi u vezi sa odlaganjem farmaceutskog otpada koji nastaje u domaćinstvima, te da li postoji potreba da se dodatno podstakne aktivizam i širenje svijesti, odgovornosti i veće obaviještenosti stanovništva o zaštiti životne sredine, uključujući i potrebu da pitanje odlaganja farmaceutskog otpada koji nastaje u domaćinstvima, dobije normativni okvir koji bi bio primjenljiv i sprovodiv, što predstavlja prvi uslov, odnosno uslov bez koga dalji koraci, koji bi se temeljili na podizanju svijesti građana o značaju zaštite životne sredine, štetnosti i opasnosti od farmaceutskog otpada, praktično ne bi imali smisao.
Podrška Francuske ambasade u Bosni i Hercegovini ovom projektu ima izuzetnu opravdanost i aktuelnost, s obzirom na to da pravo na zdravu životnu sredinu predstavlja pitanje ljudskih prava, a vrijeme u kome živimo karakteriše kriza osnovnih ljudskih vrijednosti, koja ugrožava prirodno neotuđivo pravo svih živih bića na postojanje.