Na konferenciji za medije, upriličenoj povodom uspješno završenog projekta „Identifikovanje i promocija mjera i aktivnosti na zaštiti reproduktivnog zdravlja mladih“, u  ime Udruženja „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava“ predstavljeni su rezultati provedenog projekta, kao i zaključni stavovi o unapređenju reproduktivnog zdravlja mladih.

S tim u vezi, u okviru ovog projekta čija ciljna grupa su bili mladi životne dobi od 15 do 20 godina, održane su tri eduaktivne radionice o temi zaštite reproduktivnog zdravlja, provedeno istraživanje putem anketnog upitnika među učenicima završnih razreda srednje škole, te održan okrugli sto sa zdravstvenim radnicima, na osnovu čega su izvedena zaključna razmatranja u vezi sa pitanjima kako unaprijediti ovu oblast i, u tom smislu, ponuditi prihvatljiv i provodiv koncept mjera i aktivnosti.

Potvrđeno je da ovladavanje osnovnim znanjem predstavlja preduslov da mladi imaju svijest o ličnoj odgovornosti za sopstveno polno ponašanje. Međutim, istraživanje je pokazalo da znanje mladih o ovoj oblasti nije na zadovoljavajućem nivou.

Istraživanjem se nastojalo doći do odgovora da li mladi imaju i da li njeguju zdrave stilove života, pri čemu je svega 17% njih odgovorilo da u potpunosti vode zdrav način života. Pri tome je 43% ispitanika odgovorilo da koristi alkohol, 17% cigarete, 9% narkotike, a manje od jedne trećine ništa od navedenog ne koristi.

Na pitanje o tome na koji način se informišu o seksualnosti, zaštiti od polno prenosivih bolesti i neželjene trudnoće, 47% ispitanika se izjasnilo da se o toj temi informišu putem medija i interneta, a 27% putem razgovora sa vršnjacima. Međutim, na žalost, istraživanje je pokazalo da učešće roditelja i škole u polnoj edukaciji djece ne daje očekivane rezultate, jer se svega 12% o ovoj temi informiše razgovorom sa roditeljima, a 8% na časovima u školi.

U vezi sa pitanjem da li polno vaspitanje treba uvesti kao predmet u nastavu, 64% ispitanika smatra da je to potrebno, a 14% smatra da to nije potrebno.

Ovakav stav mladih potvrđuju njihovi odgovori da postojeći sistem školskog obrazovanja ne pruža dovoljan nivo znanja o seksualnom obrazovanju, što smatra 79% ispitanika, dok svega 6%, smatra da postojeći sistem pruža dovoljan nivo znanja.

Istraživanjem je utvrđeno da je 35% mladih imalo polno iskustvo, od čega 40% njih sa više partnera, te da 79% polno aktivnih mladih koristi neki od vidova kontracepcije.

Na pitanje iz kojih razloga ste stupili ili biste stupili u polni odnos, 64% ispitanika je odgovorilo da bi to učinili iz ljubavi, 15% iz fiziološke potrebe, 11% zbog mladalačke radoznalosti, a 8% iz drugih razloga.

Iz odgovora ispitanika da navedu da li su im i koja sredstva kontracepcije poznata, interesantno je da jedna trećina ispitanika ne zna koja su to sredstva.

Na pitanje koje bolesti nisu polno prenosive pozitivan odgovor je dalo 41% ispitanika. Međutim, 80% ispitanika ne zna koji su simptomi polnih bolesti, što je zabrinjavajuće.

O povezanosti između HPV infekcije i rizika nastanka raka grlića materice, samo 20% ispitanika odgovorilo je da ta veza postoji.

Zanimljivo je istaći da još uvijek 6% ispitanika smatra da se virus HIV-a može prenijeti poljupcem, 3% ubodom komarca, a 1% zagrljajem.

Takođe, 11% ispitanika smatra da prisiljavanje na seks nije zlostavljanje, a da omalovažavanje partnera ne predstavlja oblik psihičkog zlostavljanja, smatra 14% ispitanika.

U pogledu postojanja istraživanja i drugih oblika javne provjere stanja i edukacije o seksualnom obrazovanju i vaspitanju mladih, 58% ispitanika smatra da takvi sadržaji postoje, ali da nisu dovoljno usklađeni sa potrebama i interesima mladih, dok 31% ispitanika smatra da takvi sadržaji ne postoje.

Najveći broj ispitanika, njih 67%, izrazio je želju da razgovaraju o seksualnosti, zaštiti od trudnoće i polno prenosivim bolestima, dok 32% ispitanika o toj temi ne bi razgovaralo iz različitih razloga, od čega je 17% njih dovoljno upoznato, 9% ispitanika ne bi razgovaralo, jer im je to neprijatna tema, a 6% ne bi razgovaralo ne dajući bez objašnjenja.

Pri tome, o ovim pitanjima najveći broj ispitanika – njih 39% bi se opredijelio za razgovor sa doktorom, 30% bi razgovaralo sa drugom, odnosno drugaricom, a tek 13% ispitanika bi na tu temu razgovaralo sa jednim ili oba roditelja, što posebno upozorava na nedovoljnu ulogu porodice i roditelja u ovom izuzetno važnom segmentu života mladih.

Na osnovu rezultata istraživanja posebno se izdvajaju sljedeći zaključni stavovi:

  • Prvo, s obzirom na to da i dosadašnja brojna istraživanja pokazuju da seksualnost ima centralno mjesto u zdravom razvoju svakog adolescenta, ovim istraživanjem je potvrđeno da priprema mladih za sigurniji prelazak u odraslo doba posebno u današnjim uslovima jedan je od najvećih izazova.
  • Drugo, rezultati istraživanja ukazuju da postoje brojni razlozi da upravo ova tema, bez predrasuda i tabua, treba da postane dio javnog diskursa. Podaci zvaničnih institucija u Republici Srpskoj to potvrđuju, jer je samo u 2016. godini do 28 godine života obavljen 621 prekid trudnoće, što predstavlja broj novorođenčadi jednog grada u Republici na godišnjem nivou, a u 2017. broj prekida trudnoće do 28 godine života iznosio je 547, od čega je do godine punoljetstva u 2016. bilo 27 prekida trudnoće a u 2017. ukupno 38. Dakle, to su samo zvanični podaci o broju prekida trudnoće. Međutim, stiče se utisak da na ovoj temi još uvijek stoji određena vrsta tradicionalne zabrane, zbog čega ne postoji dovoljna sinhronizovanost, pa i odlučnost odgovornih subjekata u društvu da se o reproduktivnom zdravlju mladih govori na način na koji to aktuelnost nameće, a posebno problemi demografskog razvoja.
  • Treće, opšti je stav, što je i stav Udruženja, da bi, u cilju poboljšanja obrazovnog sadržaja u oblasti zdravlja i zdravih stilova života, u nastavni plan i program, prvenstveno završnih razreda osnovne škole, trebalo uvesti predmet „Zdravstveno prosvjećivanje“, u okviru koga bi se izučavala uža oblast koja se odnosi na zaštitu reproduktivnog zdravlja i to pod nazivom „polno vaspitanje“, s obzirom na to da je taj naziv prihvatljiviji od naziva „seksualno vaspitanje“ i direktno se odnosi na zaštitu reproduktivnog zdravlja.
  • Četvrto, s obzirom na to da postoje brojni rizici od nedovoljne i nepravovremene informisanosti mladih o brojnim pitanjima koja su bitne za zdrav razvoj adolescenata, polno vaspitanje trebalo bi da predstavlja neizostavan i veoma značajan sadržaja šireg djelovanja, a ne samo porodice, roditelja i škole. Istraživanje je potvrdilo da je reproduktivno zdravlje mladih sve više neodvojivo od mjera i aktivnosti, koje su najdirektnije vezane za njihovo polno vaspitanje, a koje bi doprinijele zaštiti od neželjene trudnoće, polno prenosivih bolesti, korištenju odgovarajućih sredstava zaštite od trudnoće, te zaštiti od fizičkog i psihičkog zlostavljanja.

Pored predsjednika Udruženja „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava“ i koordinatora projekta, dr sc. Aleksandre Vuković, na konferenciji su govorili dr Anđela Milenković – JZU „Dom zdravlja Trebinje“ i Nedeljka Ilijić – v.d direktora JU „Centar srednjih škola Trebinje“.

Postavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Prikaži dugmad
Sakrij dugmad