U časopisu ZIPS broj: 1444, izdanje za novembar  2021. godine, objavljen je rad autora prof. dr Aleksandre M. Vuković – predsjednice Udruženja „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava“, pod nazivom Zakonska zaštita zviždača – zaposlenih lica koja prijavljuju korupciju”, te odgovori na pitanja iz oblasti radnih odnosa:

  • Mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa zbog izbora na javnu funkciju,
  • Zloupotreba „bolovanja“ i otkaz ugovora o radu,
  • Odsustva radnika po raznim osnovama i naknade koje (ne)ostvaruje.

ZAKONSKA ZAŠTITA ZVIŽDAČA – ZAPOSLENIH LICA KOJA PRIJAVLJUJU KORUPCIJU

 Piše: Prof. dr Aleksandra M. Vuković

Sa ciljem suzbijanja korupcije, kao globalne i negativne društvene pojave koja izaziva krupne posljedice u društvu i obezbjeđenja mehanizama zaštite prava lica koja u dobroj namjeri prijavljuju korupciju, u Bosni i Hercegovini donesen je Zakon o zaštiti lica koje prijavljuju korupciju u institucijama Bosne i Hercegovine, a u Republici Srpskoj i Brčko distriktu, zakoni o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju.

Navedenim zakonima obezbijeđena je zaštita prava lica od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede prava koja bi mogla biti u vezi sa prijavom korupcije, te razvoj i učvršćivanje osjećaja društvene odgovornosti svakog lica da prijavi bilo koji oblik korupcije. Zakonima su predviđeni sistemi zaštite lica koja prijavljuju korupciju i to, na nivou Bosne i Hercegovine i Brčko distrikta dodjeljivanje statusa uzbunjivača, odnosno zviždača, a u Republici Srpskoj sistem interne zaštite kod odgovornog lica koje rukovodi subjektom u vezi sa čijom djelatnošću je pokušana ili izvršena korupcija, odnosno u kojem je došlo do povrede ili ugrožavanja prava prijavioca korupcije i sistem eksterne zaštite putem suda. Ovim zakonima dat je nesumnjiv doprinos prepoznavanju štetnih posljedica koje može imati prijavilac korupcije u vezi sa sopstvenim integritetom i radnim statusom, kao što su mobing, uznemiravanje ili prijetnje prijaviocu od odgovornog lica ili drugih lica koja su radno angažovana kod istog poslodavca, kao i druge štetne posljedice u vezi sa različitim odnosima u društvu, poput obavljanja rada i radnog angažovanja, i ostalih brojnih oblasti koje su od strane zakonodavca procijenjene kao najpodložnije rizicima od korupcije. Međutim, dosadašnja primjena postojećeg zakonskog okvira dala je veoma oskudne rezultate u praksi.

U ovom radu autor sa stanovišta zaštite zaposlenih lica koja prijavljuju korupciju obrađuje zaštitu lica koja prijavljuju korupciju, obaveze nadležnog autoriteta, odnosno odgovornog lica (poslodavca) u postupku zaštite, štetne posljedice za prijavioca u pogledu njegovog radnog angažovanja, kao i prava prijavioca korupcije ….

 

 

Postavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Prikaži dugmad
Sakrij dugmad