Na nivou Bosne i Hercegovine i njenim entitetima, Republici Srpskoj i Federaciji BiH ne postoje propisi kojima se uređuje upravljanje, prikupljanje i postupanje sa farmaceutskim otpadom iz domaćinstava. Farmaceutski otpad je sačinjen od lijekova koji više nisu upotrebljivi, obično usljed isteka roka trajanja, lijekova koji su kontaminirani odnosno zaprljani, kao i lijekova koji su pripremljeni za upotrebu, ali su neupotrebljeni. Svi materijali koji su kontaminirani farmaceutskim otpadom, uključujući i primarnu ambalažu i medicinska sredstva korišćena za primjenu farmaceutskih proizvoda, smatraju se farmaceutskim otpadom.

Radi izgradnje profesionalnih kapaciteta za upravljanje farmaceutskim otpadom u Bosni i Hercegovini, važno je odrediti precizne količine farmaceutskog otpada koji nastaje na godišnjem nivou. U pogledu farmaceutskog otpada koji nastaje u domaćinstvima, nedostaju podaci da bi se obavila procjena količine ovog otpada. Zbog toga se u ovom slučaju može napraviti samo stručna pretpostavka na osnovu postojećih podataka iz ispitivanja i podataka koje su objavile druge evrposke zemlje za ovu vrstu otpada.

Iako su zdravstvene i ekonomske koristi od farmaceutskog napretka od izuzetnog značaja, činjenica je da farmaceutski otpad sve više negativno utiče na prirodni svijet, jer se neiskorišćeni lijekovi odlažu ili odbacuju neprimjereno. Prema istraživanjima farmaceutski proizvodi se nalaze u površinskim vodama poput jezera i rijeka, ali i u podzemnim vodama, zemljištu, stajnjaku i čak vodi za piće. Poznato je da farmaceutski proizvodi, kada se nađu u prirodi, mogu da utiču i na kopnene životinje, pri čemu su ptice grabljivice među najranjivijim vrstama, zbog bioakumulacije farmaceutskog otpada. Često teško uočljiv, postoji opšti konsenzus da jedinjenja iz farmaceutskog otpada mogu da imaju štetni uticaj na beskičmenjake, kičmenjake, strukturu i funkciju ekosistema.

Radi uspostavljanja kontrolisanog puta od nastanka do adekvatnog uništavanja farmaceutskog otpada, što bezbjednijeg skladištenja takve vrste otpada, kako bi što manja količina dospjela do komunalnog otpada, postoji potreba za donošenjem zakonskih propisa koji regulišu upravljanje, prikupljanje i postupanje sa farmaceutskim otpadom iz domaćinstava, ali i da se zakonom utvrdi prihvatljiv i sprovodiv model pokrivanja troškova zbrinjavanja farmaceutskog otpada preuzetog od građana, s obzirom na to da na nivou entiteta i na nivou Bosne i Hercegovine navedena pitanja nisu regulisana.

U tom cilju predstavnici Udruženja „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava“ su kroz aktivnosti u okviru projekta „Sačuvajmo životnu sredinu pravilnim upravljanjem farmaceutskim otpadom“, koji podržava Francuska ambasada u Bosni i Hercegovini, održali odvojene sastanke sa predstavnicima Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

U razgovoru sa Biljanom Tubić – pomoćnikom direktora Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine izražena je podrška ovom i sličnim projektima, s obzirom na to da je pravo na zdravu životnu sredinu značajno i Ustavom Republike Srpske garantovano osnovno ljudsko pravo. Imenovana je potvrdila da upravljanje farmaceutskim otpadom iz domaćinstava nije regulisano ni na nivou Bosne i Hercegovine, niti na nivou njenih entiteta i da navedeno pitanje treba da ima normativni okvir koji bi bio primjenljiv i sprovodiv. Takođe je istakla da, iako se Stručno vijeće Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine javlja u ulozi predlagača Pravilnika o zbrinjavanju farmaceutskog otpada, činjenica je da je u konačnici pitanje upravljanja farmaceutskim otpadom iz domaćinstva u nadležnosti entiteta, u koju spada i promet lijekovima na malo. Naglašavajući da su troškovi uništavanja farmaceutskog otpada visoki, imenovana smatra da bi prilikom normativnog regulisanja ovog pitanja trebalo razmotriti prijedlog kojim bi se izvršila pravična raspodjela navedenih troškova između učesnika u distribuciji lijekova, koji se odnose na zbrinjavanje i uništavanje neupotrebljivih lijekova.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite razgovarano je sa Dragicom Vukosavljević – višim stručnim saradnikom za zdravstvene tehnologije u Resoru za zdravstvenu zaštitu. Razgovarano je o načinima mogućeg regulisanja sakupljanja i upravljanja farmaceutskim otpadom iz domaćinstava. Tom prilikom imenovana je istakla da ova pitanja u Republici Srpskoj nisu regulisana zakonom, a time ni aktima niže pravne snage, te da rješenja zemalja u okruženju, prema kojima apoteke imaju obavezu da preuzimaju lijekove sa isteklim rokom trajanja od građana, ne predstavljaju primjer dobre prakse, s obzirom na to da pokazuju brojne nedostatke u praktičnoj primjeni. U razgovoru je posebno naglašeno da, ukoliko bi pitanja sakupljanja i upravljanja farmaceutskim otpadom iz domaćinstava dobila potpun normativni okvir, takav okvir bi morao da precizno reguliše pitanja koji subjekti koji bi imali obavezu njegovog preuzimanja i ko bi snosio troškove njegovog prikupljanja, zbrinjavanja, transporta i uništavanja.

Tokom razgovora zaključeno je da posebna pažnja treba da bude usmjerena i na podizanje svijesti građana da koriste lijekove prema uputstvu nadležnih doktora, što bi dodatno doprinijelo smanjenju količina neupotrebljivih lijekova, odnosno lijekova kojima je istekao rok trajanja.

Završetak projekta „Sačuvajmo životnu sredinu pravilnim upravljanjem farmaceutskim otpadom“ planiran je sredinom 2021. godine.

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Prikaži dugmad
Sakrij dugmad