Udruženje „Međunarodni centar za promociju ljudskih prava” je krajem septembra 2020. godine uputilo ministrici Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske prijedlog za pokretanje inicijative za rješavanje pitanja sigurne kuće na području Istočne Hercegovine. Tekst navedenog prijedloga objavljujemo u cjelosti:
„Udruženje Međunarodni centar za promociju ljudskih prava realizovalo je projekat „Ravnopravno bez diskriminacije i nasilja“, koji je proveden u gradu Trebinju i opštinama Foča i Stolac. Projekat je podržan i finansiran od strane „Ekumenske inicijativa žena“– hrvatske neprofitne organizacije, koja kroz svoj program davanja finansijske podrške, podržava projekte i razvoj bazičnih organizacija kojima upravljaju žene u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, na Kosovu i u Srbiji.
Primarni cilj ovog projekta bio je usmjeren na ukazivanje na težak položaj i ulogu žena, posebno iz ruralnih područja, u njihovim porodicama, socijalnoj zajednici, i uopšte u društvenom i javnom životu, sa posebnim naglaskom na pojave diskriminacije i nasilja.
Udruženje je tokom realizacije projekta izvršilo i istraživanje, čiju ciljnu grupu je činilo 400 žena životne dobi od 18 do 60 godina, sa područja Trebinja, Foče i Stoca. Rezultati dobijeni analizom ovog istraživanja, koji mogu da predstavljaju orijentir za dalje društvene akcije i aktivnosti u oblasti ostvarivanja ravnopravnosti i suzbijanja nasilja prema ženskoj populaciji, pokazali su da je veoma mali broj ispitanica upoznat sa pojmom ravnopravnosti polova, te zakonskom regulativom diskriminacije i nasilja.
Na „okruglom” stolu, održanom povodom završetka ovog projekta, istaknuto je da je neophodno osnaživanje ekonomske i obrazovne moći žena, a posebno je naglašen stav da je nasilje nedopustivo i kažnjivo, te da je dalje društvene aktivnosti neophodno više usmjeriti na preventivne mjere u odnosu na represivne mjere. Rezultati istraživanja snažno ukazuju i na to da se dosljedno i odgovorno mora provoditi normativni okvir rodne ravnopravnosti i zaštite od nasilja u porodici, što predstavlja izazov i obavezu svih nadležnih i odgovornih organa, institucija, ustanova i organizacija, uključujući i porodicu. Zbog toga je, i prije i poslije usvajanja normativnog okvira, kako u drugim oblastima tako i u sferi rodne ravnopravnosti i zaštite od nasilja, neophodno obrazovanje i kontinuiran rad na podizanju svjesti o ljudskim pravima, posebno ženske populacije.
Učesnici „okruglog” stola su istakli i to da je potrebno postići viši nivo senzibilnosti o svim oblicima rodno zasnovanog nasilja nad ženama sa naglaskom na nasilje u porodici i seksualno nasilje, te unaprijediti kvalitet rada stručnog osoblja svih subjekata zaštite, državnih organa, ustanova, institucija i civilnog sektora, u čijoj nadležnosti je zaštita i pružanje pomoći žrtava nasilja, s obzirom na to da isključivo agresivnim pristupom „prijavi nasilnika”, bez adekvatne pripreme, obuke i kritičnosti, sve ono što je bila osnovna prednost borbe za zaštitu žena okreće se na svoje naličje. Navedeni stav rezultat je i brojnih sudskih statistika iz kojih se vidi da u velikom broju krivičnih postupaka pokrenutih zbog nasilja u porodici žene, kao oštećene, u toku postupka se „predomisle”, uz naglasak da je nasilje veoma teško dokazati ako žrtva nasilja ne želi da svjedoči.
Posebno želimo da naglasimo da smo tokom realizacije ovog projekta u Trebinju i Foči, u kontaktu sa predstavnicima subjekata zaštite u ovim lokalnim zajednicama (predstavnici policijske uprave, centra za socijalni rad, doma zdravlja) utvrdili da veliku poteškoću predstavlja činjenica da na područjima navedenih lokalnih zajednica ne postoji sigurna kuća, a njenim postojanjem bi se doprinijelo ostvarivanju zaštite žrtava nasilja u porodici u punom kapacitetu, u pogledu zbrinjavanja žrtava nasilja u porodici, na način kako je to garanovano Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj. Sigurna kuća predstavlja posebnu mjeru podrške kojom se obezbjeđuje siguran smještaj i pomoć žrtvama nasilja u porodici, što je žrtvama nasilja na području Istočne Hercegovine onemogućeno. Takođe, istraživanjem provedenim za potrebe ovog projekta utvrđeno je da se 96% ispitanica izjasnilo da je sigurna kuća na području Istočne Hercegovine potrebna. Zbog nepostojanja sigurnih kuća u ovim dijelovima Republike, žene koje su najčešće žrtve nasilja u porodici nerijetko ostaju bez neophodne podrške i pomoći. Žene koje trpe nasilje u ovim sredinama utočište mogu naći u nekoj od postojećih sigurnih kuća, ali postoje brojni razlozi koji ih sprečavaju ili im otežavaju korištenje ove mogućnosti.
S obzirom na to da nadzor nad sprovođenjem Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u Republici Srpskoj vrši Ministarstvo porodice, omladine i sporta, molimo Vas da u institucionalnom smislu, ali i snagom Vašeg ličnog autoriteta, kao žena i majka, ovo pitanje delegirate Savjetu za suzbijanje nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, te da pokrenete inicijativu da se pitanje sigurne kuće na području Istočne Hercegovine konačno riješi.”
Sa poštovanjem!
PREDSJEDNICA UDRUŽENJA
Prof dr. Aleksandra Vuković
